Srednja škola Hvar

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine na otoku je zabilježeno ukupno 11 077 stanovnika (Grad Hvar – 4 251, Grad Stari Grad – 2 781, Općina Jelsa – 3 582 i Općina Sućuraj – 463 stanovnika). Kako je u 2021. godini planirana provedba 17. službenog popisa stanovništva Republike Hrvatske, važnost navedene istraživačke problematike time je dodatno dobila na značaju. Tijekom desetogodišnjeg razdoblja demografsko stanje i trendovi na otoku Hvaru doživjeli su značajne promjene. Otegotni čimbenici održivog i učinkovitog upravljanja otočnim prostorom ogledaju se prvenstveno u zastarjelosti demografskih podataka stvarnog stanja u prostoru odnosno nepostojanju pravovaljanog registra otočnog stanovništva.

Slika 1.  Populacijski maksimum naselja otoka Hvara (1857. – 2011. godine)

Istraživanjem je utvrđeno kako je najveći broj otočnih naselja zabilježio vrhunac naseljenosti krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada je većina stanovništva bila zaposlena u poljoprivrednom gospodarskom sektoru. Razvojem i jačanjem turizma postupno je jačala litoralizacija (okupljanje stanovništva i gospodarstva na obali). Najzorniji primjer litoralizacije otoka Hvara uočava se na primjeru Malog Grablja i Milne gdje je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, potaknuto deagrarizacijom (lavanda) odnosno turistifikacijom prostora, stanovništvo trajno migriralo iz zaobalnog u priobalni dio otoka.

Sl. 2. Gustoća naseljenosti otoka Hvara 2011. godine na razini naselja

Gustoća naseljenosti otoka 2011. godine bila je dvostruko manja od nacionalnog prosjeka Republike Hrvatske (35 st./km²), pri čemu je na razini jedinica lokalne samouprave najveću gustoću naseljenosti imao Grad Hvar (56 st./km²), a najmanju Općina Sućuraj (10 st./km²). Vrijednosti gustoće naseljenosti na razini naselja još detaljnije ukazuju na polarizacijsko - demografski jaz. Dva najgušće naseljena naselja otoka 2011. godine bili su Hvar (134 st./km²) i Jelsa  (112 st./km²). Zabrinjavajući je podatak da je gotovo polovica otočnih naselja bilježila gustoću naseljenosti manju od 10 st./km², a ⅓ njih manju od 5 st./km². Izuzevši Humac i Malo Grablje, najrjeđe otočno naselje 2011. godine bila su Selca kod Bogomolja gdje je, prosječno, na površini od 2 km² živio jedan stanovnik.

Nadalje, u istraživačkom nastavnom projektu naši učenici su istražili dobno-spolnu strukturu i prirodno kretanje otočnog stanovništva te ukupno kretanje stanovništva svih (28) otočnih naselja. Diseminacija projektnih rezultata prema široj javnosti demonstrirana je izradom Story Map aplikacije (utemeljene na GIS tehnologiji) kojom su demografski podaci georeferencirani te zorno grafički predočeni u obliku linijskih dijagrama. Interaktivnim GIS programskim alatom stvoren je brz i pregledan uvid u povijesno-prostorni demografski okvir otoka Hvara otkako je službenih popisa stanovništva. Veličinom naselja na Hvaru 2011. godine dominirala su mala naselja (s manje od 200 stanovnika), koja su obuhvaćala ¾ svih otočnih naselja. Zabrinjavajući je podatak kako, prema podacima posljednjeg službenog popisa stanovništva iz 2011. godine, više od 2/3 otočnih naselja bilježi (kontinuiranu) depopulaciju. Uglavnom se radi o ruralnim otočnim naseljima u kojima je prisutan demografski tip izrazito duboke starosti stanovništva (Poljica, Bogomolje, Brusje). Pozitivni demografski trendovi u većim obalnim naseljima (Hvar), etno-eko selima (Rudina, Zaraće) i manjim turističkim naseljima (Ivan Dolac) podno vinogorja ''Hvarske plaže'' ipak ulijevaju nadu i optimizam u demografsku revitalizaciju otoka i povećanje broja stanovnika kroz nadolazeći popis stanovništva koji će biti proveden u tekućoj godini.

Sl. 3. Story Map aplikacija ''Digitalni demografski atlas otoka Hvara''

Svoja zapažanja i stavove o budućim demografski  trendovima na otoku posebno su iznijeli naši učenici Tina Radaić i Leo Marušić,  osvrnuvši se na demografsku perspektivu svojih zavičajnih naselja Hvar i Brusje.

Tina smatra kako su glavne prednosti života mladih ljudi u Hvaru sigurnost i mir kojeg pruža život u otočnoj sredini. Prema njezinoj procjeni, smatra kako se broj stanovnika u Hvaru u posljednjih deset godina povećao i vjeruje da će se taj trend u budućnosti nastaviti. Uz navedeno, smatra kako bi valjalo dodatno poraditi na osmišljavanju i nadogradnji modela poticanja ostanka i doseljavanja (mladog) stanovništva u Hvar, što bi dodatno osnažilo i utvrdilo gospodarsku stabilnost Hvara. Kao glavne prednosti života na otoku Tina navodi život u mirnoj i složnoj zajednici te osjećaj pripadnosti i mir koji je neusporediv sa životom u velikim naseljima i gradovima. Zaključno, Tina se planira poslije završetka fakulteta trajno vratiti na otok, pronaći stalni posao i provesti svoj život uz more, sunce i mir na svome otoku!

Naš Leo Marušić, stanovnik etno-eko sela Brusje, kao glavnu prednost života u svom naselju ističe konstantan mir i svjež zrak, čak i ljeti, dok se u većini ostalih otočnih naselja vidno uočava turistički pritisak u prostoru. U posljednje vrijeme u svom naselju uočava trendove povećanja broja mladih obitelji koje su odlučile osnovati obitelj te obnove starih i napuštenih nekretnina u naselju. Smatra kako su mir kojeg Brusje pruža i bijeg od ubrzanog života u većim gradovima jedni od temeljnih razloga demografske revitalizacije naselja. Leo također u budućnosti sebe vidi u svom rodnom Brusju s obitelji i rodbinom, naselju kojeg iznimno voli i kojeg ne bi zamijenio ni sa jednim drugim mjestom na svijetu.

Sl. 4. Leo Marušić i Tina Radaić

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine na otoku je zabilježeno ukupno 11 077 stanovnika (Grad Hvar – 4 251, Grad Stari Grad – 2 781, Općina Jelsa – 3 582 i Općina Sućuraj – 463 stanovnika). Kako je u 2021. godini planirana provedba 17. službenog popisa stanovništva Republike Hrvatske, važnost navedene istraživačke problematike time je dodatno dobila na značaju. Tijekom desetogodišnjeg razdoblja demografsko stanje i trendovi na otoku Hvaru doživjeli su značajne promjene. Otegotni čimbenici održivog i učinkovitog upravljanja otočnim prostorom ogledaju se prvenstveno u zastarjelosti demografskih podataka stvarnog stanja u prostoru odnosno nepostojanju pravovaljanog registra otočnog stanovništva.

Slika 1.  Populacijski maksimum naselja otoka Hvara (1857. – 2011. godine)

Istraživanjem je utvrđeno kako je najveći broj otočnih naselja zabilježio vrhunac naseljenosti krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada je većina stanovništva bila zaposlena u poljoprivrednom gospodarskom sektoru. Razvojem i jačanjem turizma postupno je jačala litoralizacija (okupljanje stanovništva i gospodarstva na obali). Najzorniji primjer litoralizacije otoka Hvara uočava se na primjeru Malog Grablja i Milne gdje je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, potaknuto deagrarizacijom (lavanda) odnosno turistifikacijom prostora, stanovništvo trajno migriralo iz zaobalnog u priobalni dio otoka.

Sl. 2. Gustoća naseljenosti otoka Hvara 2011. godine na razini naselja

Gustoća naseljenosti otoka 2011. godine bila je dvostruko manja od nacionalnog prosjeka Republike Hrvatske (35 st./km²), pri čemu je na razini jedinica lokalne samouprave najveću gustoću naseljenosti imao Grad Hvar (56 st./km²), a najmanju Općina Sućuraj (10 st./km²). Vrijednosti gustoće naseljenosti na razini naselja još detaljnije ukazuju na polarizacijsko - demografski jaz. Dva najgušće naseljena naselja otoka 2011. godine bili su Hvar (134 st./km²) i Jelsa  (112 st./km²). Zabrinjavajući je podatak da je gotovo polovica otočnih naselja bilježila gustoću naseljenosti manju od 10 st./km², a ⅓ njih manju od 5 st./km². Izuzevši Humac i Malo Grablje, najrjeđe otočno naselje 2011. godine bila su Selca kod Bogomolja gdje je, prosječno, na površini od 2 km² živio jedan stanovnik.

Nadalje, u istraživačkom nastavnom projektu naši učenici su istražili dobno-spolnu strukturu i prirodno kretanje otočnog stanovništva te ukupno kretanje stanovništva svih (28) otočnih naselja. Diseminacija projektnih rezultata prema široj javnosti demonstrirana je izradom Story Map aplikacije (utemeljene na GIS tehnologiji) kojom su demografski podaci georeferencirani te zorno grafički predočeni u obliku linijskih dijagrama. Interaktivnim GIS programskim alatom stvoren je brz i pregledan uvid u povijesno-prostorni demografski okvir otoka Hvara otkako je službenih popisa stanovništva. Veličinom naselja na Hvaru 2011. godine dominirala su mala naselja (s manje od 200 stanovnika), koja su obuhvaćala ¾ svih otočnih naselja. Zabrinjavajući je podatak kako, prema podacima posljednjeg službenog popisa stanovništva iz 2011. godine, više od 2/3 otočnih naselja bilježi (kontinuiranu) depopulaciju. Uglavnom se radi o ruralnim otočnim naseljima u kojima je prisutan demografski tip izrazito duboke starosti stanovništva (Poljica, Bogomolje, Brusje). Pozitivni demografski trendovi u većim obalnim naseljima (Hvar), etno-eko selima (Rudina, Zaraće) i manjim turističkim naseljima (Ivan Dolac) podno vinogorja ''Hvarske plaže'' ipak ulijevaju nadu i optimizam u demografsku revitalizaciju otoka i povećanje broja stanovnika kroz nadolazeći popis stanovništva koji će biti proveden u tekućoj godini.

Sl. 3. Story Map aplikacija ''Digitalni demografski atlas otoka Hvara''

Svoja zapažanja i stavove o budućim demografski  trendovima na otoku posebno su iznijeli naši učenici Tina Radaić i Leo Marušić,  osvrnuvši se na demografsku perspektivu svojih zavičajnih naselja Hvar i Brusje.

Tina smatra kako su glavne prednosti života mladih ljudi u Hvaru sigurnost i mir kojeg pruža život u otočnoj sredini. Prema njezinoj procjeni, smatra kako se broj stanovnika u Hvaru u posljednjih deset godina povećao i vjeruje da će se taj trend u budućnosti nastaviti. Uz navedeno, smatra kako bi valjalo dodatno poraditi na osmišljavanju i nadogradnji modela poticanja ostanka i doseljavanja (mladog) stanovništva u Hvar, što bi dodatno osnažilo i utvrdilo gospodarsku stabilnost Hvara. Kao glavne prednosti života na otoku Tina navodi život u mirnoj i složnoj zajednici te osjećaj pripadnosti i mir koji je neusporediv sa životom u velikim naseljima i gradovima. Zaključno, Tina se planira poslije završetka fakulteta trajno vratiti na otok, pronaći stalni posao i provesti svoj život uz more, sunce i mir na svome otoku!

Naš Leo Marušić, stanovnik etno-eko sela Brusje, kao glavnu prednost života u svom naselju ističe konstantan mir i svjež zrak, čak i ljeti, dok se u većini ostalih otočnih naselja vidno uočava turistički pritisak u prostoru. U posljednje vrijeme u svom naselju uočava trendove povećanja broja mladih obitelji koje su odlučile osnovati obitelj te obnove starih i napuštenih nekretnina u naselju. Smatra kako su mir kojeg Brusje pruža i bijeg od ubrzanog života u većim gradovima jedni od temeljnih razloga demografske revitalizacije naselja. Leo također u budućnosti sebe vidi u svom rodnom Brusju s obitelji i rodbinom, naselju kojeg iznimno voli i kojeg ne bi zamijenio ni sa jednim drugim mjestom na svijetu.

Sl. 4. Leo Marušić i Tina Radaić