Srednja škola Hvar

Srednja škola Hvar prepoznata kao primjer dobre prakse korištenja GIS / svemirskih tehnologija u nastavi na europskoj razini

Suvremene prostorne promjene i društveni izazovi impliciraju sve veću potrebu za korištenjem svemirskih tehnologija, a pozitivni primjeri uporabe produkata svemirskih tehnologija u svakodnevnici posebno su se mogli uočiti tijekom globalne pandemije virusa COVID-19. Kao jedan od reprezentativnih primjera, u medijima se, usporedbom satelitskih snimaka, posebno zorno moglo uočiti smanjenje antropogenog pritiska na morski okoliš na području talijanskog grada Venecije. Takvi brzi i lako uočljivi prostorni trendovi i promjene, omogućeni su (potpuno otvoreno i besplatno) korištenjem produkata europskog svemirskog programa Copernicus.

Satelitska snimka Venecije 13. travnja 2020. i 19. travnja 2019.

Izvor: https://www.esa.int/ESA_Multimedia/Images/2020/04/Deserted_Venetian_lagoon

Kako se većina prostornih podataka, dostupna kroz program Copernicus, nedovoljno koristi u europskom gospodarskom, znanstvenom i obrazovnom sustavu (samo 5 % dostupnih podataka u upotrebi), Europska komisija svake godine organizira po nekoliko događaja diljem Europe s ciljem promocije potencijala korištenja svemirskih podataka - tzv. Copernicus Hackathon natjecanja.

Učenici Srednje škole Hvar - Miko Knezović, Gabrijela Jurić, Nives Ivanković i Šime Vidmar su, pod mentorstvom nastavnika Antonija Morića-Španića, u listopadu 2019. godine u Zagrebu sudjelovali na premijernom izdanju Copernicus Hackathon natjecanja, koje je organizirao Geodetski fakuktet Sveučilišta u Zagrebu. Osmislivši programsku aplikaciju "Plame(ni) škoj", u kojoj su, koristeći satelitske i terenske podatke, analizirali prostorni obuhvat i posljedice velikog požara koji je zahvatio otok 2003. godine, usporedili ih s današnjim stanjem te iznijeli modele održivog predviđanja i praćenja požara u budućnosti, osvojili su nagradu za najbolji rad u kategoriji razvoja aplikacija u šumarstvu i poljoprivredi napravljenih u ArcGIS Online okružju.

Prostorni obuhvat požara na otoku Hvaru - kolovoz 2003.

Izvor: Autorski rad učenika (Miko Knezović, Gabrijela Jurić, Nives Ivanković, Šime Vidmar)

Ostvareni uspjeh rezultat je sustavnog višegodišnjeg razvoja i implementacije geoinformatike u hvarskom srednjoškolskom obrazovanju, kroz brojne nastavne i projektne aktivnosti ostvarene unutar fakulativnog predmeta ''Geoinformatika u geografiji''. Navedeni predmet, utemeljen na inovativnom nastavnom kurikulumu, uspostavljen je unutar "HvaR&D" projekta koji je 2016. godine sufinanciran od strane Europskog socijalnog fonda.

Važnost rane implementacije GIS tehnologije u odgojno-obrazovni sustav prepoznata je u brojnim državama, pri čemu ipak ponajviše prednjače razvijene države Sjeverne Amerike, Europe i Azije. U nacionalnom kontekstu, Srednja škola Hvar je 2016. godine uspostavila pionirske korake u implementaciji GIS tehnologije u školsko obrazovanje, a novim kurikulumom nastavnog predmeta Geografija, u okviru reforme obrazovanja (od školske godine 2019./2020.), stavljen je bitan naglasak na uporabu GIS tehnologije u usvajanju (gotovo svih) odgojno-obrazovnih ishoda. Uporaba GIS tehnologije u nastavi doprinosi kreativnom upravljanju prostornim podatcima, njihovom primjeni u rješavanju kompleksnih prostornih problema te unaprjeđenju generičkih kompetencija učenika (i nastavnika).

Priznanje i prepoznatljivost u radu i uspostavi inovativnih odgojno-obrazovnih postignuća hvarskih učenika, rezultirala je i nedavnim pozivom za online sudjelovanjem petero učenika naše škole i njihovog nastavnika na 2. Earth Observation Summit-u, koji će se 2.-3. lipnja 2020., u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja i EO4GEO projektnog tima Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održati u virtualnom okruženju. EO Summit će okupiti predstavnike javnog sektora te akademske i gospodarske zajednice povezanih s geoinformacijskim/svemirskim istraživanjima, pogotovo Copernicus programom, u cilju multidisciplinarnog sagledavanja problematike razvoja potrebnih vještina i znanja, odnosno alata i kurikuluma usmjerenim definiranju novih profila zanimanja u geoinformatici i bliskim područjima na razini Europe.

Europska unija je prepoznala značajan gospodarski potencijal svemirskih (geoinformatičkih) tehnologija, a postojeće razvojne politike u navedenom sektoru usmjerene su na premoštenje jaza u ponudi i potražnji u obrazovanju i osposobljavanju te poticanju prihvaćanja i integracije geoprostornih podataka i usluga u širokom rasponu područja gospodarske primjene.  Realizacija definiranih ciljeva ostvarit će putem EO4GEO projekta, uspostavom strategije vještina i znanja za korištenje GIS tehnologija u Europskoj uniji, definiranjem novih srednjoškolskih i akademskih  kurikuluma te novih opisa zanimanja sukladno Europskom kvalifikacijskom okviru.

Potvrda inovativnih institucionalnih i provedbenih kapaciteta i resursa naše otočne škole ogleda se u prepoznatljivosti kvalitete kurikuluma fakultativnog predmeta ''Geoinformatika u geografiji'', razvijenog u okviru HvaR&D projekta, koji će bit iskorišten kao primjer dobre prakse na temelju kojeg će se, unutar EO4GEO projekta, testirati razvoj novih europskih srednjoškolskih kurikuluma u domeni geoinformatike.

Europska komisija procjenjuje da će do 2030. godine geoinformatika kreirati oko 48 000 novih radnih mjesta, a do 2035. 131 mlrd. eura biznisa, odnosno gospodarskih aktivnosti, će biti vezana uz podatke i servise opažanja Zemlje iz svemira. S aspekta današnjice, očigledno je kako su navedeni podaci ponajviše usmjereni prema mladoj srednjoškolskoj populaciji, koja predstavlja resursni temelj buduće radne snage geoinformatičkog gospodarskog sektora, koji će se temeljiti na kreativnom upravljanju prostornim podatcima i njihovoj primjeni u rješavanju kompleksnih prostornih problema.  Osim razvoja potrebnih stručnih i tehničkih znanja, kao ključan preduvjet ostvarenja ciljeva europskih razvojnih politika nameće se sustavan razvoj generičkih kompetencija pojedinaca (digitalna pismenost, komunikacija i suradnja, kreativnost i inovativnost, rješavanje problema, aktivno građanstvo i dr.). Generičke kompetencije stečene u nastavi, temeljenoj na intenzivnoj primjeni GIS metoda, preduvjet su uspješne pripreme učenike za izazove i potrebe tržišta rada, a razvojna politika i inovativne metode odgojno-obrazovog rada Srednje škole Hvar, u potpunosti su usklađene sa suvremenim potrebama digitalnog tržišta rada 21. stoljeća.

Antonio Morić-Španić

nastavnik Geografije i Geoinformatike u geografiji

Split, 28. svibnja 2020.